Geografski položaj Astečkog carstva

Astečko carstvo se nalazilo na području današnjeg Meksika, u centralnom delu zemlje. Njegovo srce bilo je u Meksičkoj dolini, visoravni okruženoj planinama i vulkanima.

Zahvaljujući svom položaju u Meksičkoj dolini, Astečko carstvo je imalo prirodne prednosti u odbrani i kontroli puteva. Planine i vulkani koji su okruživali dolinu činili su je teže pristupačnom za neprijatelje, dok su jezera omogućavala kontrolu nad kretanjem ljudi i robe. Ovakav položaj pomogao je Astecima da postanu dominantna sila u regionu. 

Glavni grad carstva, Tenočtitlan, bio je izgrađen na ostrvima u jezeru Teskoko. Grad je bio povezan sa kopnom dugim nasipima i imao razvijen sistem kanala, zbog čerga su ga Španci kasnije poredili sa Venecijom. 

Tokom svog najvećeg širenja u 15. i početkom 16. veka, Astečko cartvo je kontrolisalo veliki deo centralnog i južnog Meksika, od obala Tihog okeana do Meksičkog zaliva. Ipak, njihova vlast nije uvek bila direktna- mnogi narodi su ostajali pod lokalnim vladarima, ali su morali da plaćaju danak Astecima. 

Uprkos snažnom položaju i velikoj teritoriji, carstvo je imalo i slabosti. Mnogi pokoreni narodi bili su nezadovoljni visokim danakom i vojnim pritiscima. Kada su u 16. veku stigli Španci, upravo su ta nezadovoljstva omogućila osvajačima da pronađu saveznike među lokalnim narodima, što je na kraju doprinelo padu Astečkog carstva.